I militåt i patte gi gobietnu nai responsapble nu i proteksion i tano'. Ma difefendi i tano' ginen i militåt i enemigu yanggen guåha gera. Siña lokkue' manmamanda i militåt nu i gobietnu para u ma'ataka pat u mahåtme otru na tåno'.

I membron i Navy, Airforce yan Army Englatera

I taotao siha gi militåt manmafa'nana'gue taimanu manmamaki, manmañugon jeep yan manareklan atmas.

I militåt madibibide entre diferentes råmas ni kada kuat che'cho' yan propositun-ñiha. Este siha na råmas:

  • Army - I fuetsan sindalu yan transpottasion gi hilo' tåno'.
  • Navy - I fuetsa ni umu'usa bapot yan boti siha.
  • Air Force - I fuetsa ni umu'usa båtkon aire.
  • Marines - I fuetsa ni manmansesetbe gi bapot yan manmafa'na'gue para u fanmumu gi hilo' tåno' lao ti manmarineru.